Sinoć je u JU Muzej i galerija Tivat predstavljena knjiga Predraga Kuzmanovskog „Kapetan Stevan Vukotić“. Knjiga Predraga Kuzmanovskog „Kapetan Stevan Vukotić“ o prvom Bokelju i Južnom Slovenu koji je oplovio svijet, premijerno je predstavljena sinoć, upravo jer se toga dana, 10 jula 1826. godine, ruski istraživački brod „Predprijatije“ sa Vukotićem kao navigacionim oficirom vratio u luku Kronštat sa putovanja oko svijeta. Brod je porinut 7. maja, a na put je krenuo 28. jula 1823. godine. Prisutne je pozdravila direktorica JU Muzej i galerija Tivat koja je bila i moderatorka večeri. Ona je naglasila: “”Velika je čast pomenuti još jedno ime u moru imena Bokelja pomoraca, koji su ostavili neizbrisiv trag iza sebe, neslućena je dimenzija onoga što je ostavio za sobom i gdje se sve našao. U jednom trenutku je krenuo za Rusiju zbog Napoleona, zbog Francuza i svih tih ratnih vihora početkom 19. vijeka, a onda ostavio veliki trag.”

Autor izložbe Predrag Kuzmanovski je istakao: “Našao sam arhivsku građu u Rusiji, u Sankt Peterburgu, pa čak i dnevnik kapetana Kocebua i došli smo do podataka o samom putovanju. Pošto je to naš čovjek iz Grblja, naši ljudi vole da znaju odakle je i od kojih je i došlo se i do toga ko mu je otac i zašto je morao da ode i napusti naš prostor. To su osnove, koje su me nagnale da istražujem o kapetanu Stevanu Vukotiću.”

Peko Mazarak, potomak kapetana Vukotića zahvalio je autoru i kazao da nije bilo lako ujediniti sav materijal u knjizi. Novinar i publicista Siniša Luković potvrdio je da je Vukotić jedno od velikiih pomorskih lica Boke. Siniša Luković je istakao da se podvig kapetana Vukotića ne može porediti sa podvigom pomorca Iva Visina, koji se je svijet oplovio svojim malim jedrenjakom “Splendido” (1852-1859) i dugo se smatrao za prvog Bokelja, koji je to uradio.
Pred publikom su se prvi put pored knjige našle i brojne ilustracije iskorišćene u knjizi, a izložen je i prvi majstorski izrađeni model ratnog broda „Predprijatije“. Autor je potpisivao knjigu, a događaju je prisustvovao i predsjednik SO Tivat, Miljan Marković.

Šeruj ovaj post!